Interferencija dva sferna talasa
Aplet prikazuje interferencione efekte koji nastaju kao posledica interakcije dva sferna talasa.
U apletu su prikazana dva tačkasta izvora koji emituju talase istih početnih faza i istih talasnih dužina.
Talasi koji se emituju prikazuju se njihovim talasnim frontovima maksimalne (kružnice crne boje) i minimalne elongacije
(kružnice bele boje).
Aplet omogućava da se zadaju vrednosti talasne dužine talasa i rastojanja među izvorima, kao i usporavanje
rada apleta 10 puta. Objašnjenje rada apleta se nalazi ispod apleta.
Interferenciona slika nastaje kao posledica sabiranja elongacija koje potiču od pojedinačnih talasa u svakoj
tački površine apleta. Uočavaju se dva skupa karakterističnih tačaka:
- "srećne" tačke, koje su tako raspoređene da su u svakom trenutku oba talasa koji dolaze do njih u fazi
(kada do takve tačke stiže crni front maksimalnih elongacija od jednog izvora, u tom trenutku stiže i neki
crni front od drugog izvora; kaže se da se u tim tačkama odvija konstruktivna interferencija.
Te tačke su obojene crvenom bojom i tako se dobijaju crvene linije (u eksperimentima sa svetlošću to su
svetle linije).
- "nesrećne" tačke, koje su tako rasporežene da su dva talasa koja dolaze kod njih u svakom trenutku
u protivfazi (u trenutku kada do takve tačke dospe crni front iz jednog izvora, iz drugog izvora dospeva beli front). Dakle,
zbir elongacija u takvim tačkama je stalno jednak nuli; kaže se da se u tim tačkama odvija
destruktivna interferencija. Te tačke su obojene plavom bojom i tako se dobijaju plave linije
(u eksperimentima sa svetlošću to su tamne linije).
Da li je tačka "srećna" ili "nesrećna" zavisi od njenog rastojanja od oba izbora:
- Da bi tačka bila "srećna" (da bi u nju iz oba izvora stizali istovremeno
crni ili beli frontovi) onda razlika tih rastojanja mora biti ili 0 (istovremeno stižu prvi, drugi, treći i ostali
frontovi iz oba izvora), ili jedna talasna dužina - λ (tada prvi front iz jednog izvora stiže istovremeno
sa drugim frontom iz drugog izvora), ili 2λ (tada prvi front iz jednog izvora stiže istovremeno sa trećim
frontom iz drugog izvora), ili najopštije ceo broj talasnih dužina nλ. Sumarno se može uslov
konstruktivne interferencije izraziti uslovom:
Δs = n · λ = (2n) · λ/2
gde Δs predstavlja razliku rastojanja od izvora, a n ceo broj.
- Da bi tačka bila "nesrećna" (da bi u nju iz oba izvora stizali istovremeno jedan crni i jedan beli front)
onda razlika tih rastojanja mora biti ili λ/2 (istovremeno stižu prvi, drugi, treći i ostali crni, odnosno beli
frontovi iz oba izvora), ili 3λ/2; (tada prvi crni front iz jednog izvora stiže istovremeno sa drugim belim frontom
iz drugog izvora), ili 5λ/2; (tada prvi crni front iz jednog izvora stiže istovremeno sa trećim belim frontom
iz drugog izvora), ili najopštije ceo neparan broj polovina talasnih dužina (2n+1)λ/2.
Sumarno se može uslov denstruktivne interferencije izraziti uslovom:
Δs = (2n+1) · λ/2
- Ako tačka nije ni "srećna" ni "nesrećna", onda kod nje nije mnogo izraženo
ni pojačavanje ni slabljenje talasa.
Važno je uočiti da se "sreća" tačaka menja kada izvori menjanju položaj i
to predstavlja osnovu za primenu interferencije za merenje malih rastojanja u praksi. Na apletu je prikazana ljubičasta
tačka koja se može povlačiti mišem, a aplet u dnu ispisuje razliku puteva u toj tački.