Zakon radioaktivnog raspada određuje kako se smanjuje broj neraspadnutih jezgara date radioaktivne supstance tokom vremena. Aplet simulira proces raspada 1000 atomskih jezgara supstance čije je vreme poluraspada 20 sekundi.
U apletu su neraspadnuta jezgra prikazana kružićima crvenom boje, a raspadnuta kružićima crne boje. Aplet se postavlja u početno stanje pritiskom na dugme [Reset], a pokreće pritiskom na dugme [Start]. Nakon pokretanja, aplet simulira slučajni proces rapada svakog od atomskih jezgara i prikazuje broj raspadnutih i neraspadnutih jezgara. Pritiskom na dugme [Pauza] simulacija se privremeno zaustavlja i na grafikonu ispod crteža se upisuje tačka koja prikazuje proteklo vreme i odnos broja neraspadnutih jezgara i ukupnog broja jezgara (N/N0). Rad apleta se nastavlja pritiskom na dugme [Nastavak]. Ako se pritisne dugme [Dijagram] na grafikonu se crta zavisnost broja neraspadnutih jezgara koju predviđa teorija:
N ... broj neraspadnutih jezgara
N0 ... broj jezgara na početku procesa
t ... vreme
T1/2 ... vreme poluraspada
Moguće je u svakom trenutku odrediti verovatnoću da će se neko jezgro raspasti nakon isteka nekog vremena. Ta verovatnoća iznosi 50% za vremenski interval koji se naziva vreme poluraspada (oznaka T1/2), pa, prema tome, 75% (50%+50%•50%) za vremenski interval 2 T1/2, a 87,5% (50%+50%•50%+50%•50%•50%) za vremenski interval 3 T1/2.
Nemoguće je, međutim, odrediti vremenski trenutak u kome će se neko jezgro raspasti. Na primer, ako je verovatnoća raspada nekog jezgra tokom naredne sekunde 99%, svejedno je moguće (mada nije verovatno) da će to jezgro ostati neraspadnuto i nakon isteka mnogo miliona godina.
Proces raspadanja jezgara je slučajan proces,i zakonitosti koje se odnose na njega imaju smisla samo ako se posmatra veliki broj jezgara, na koji se mogu primeniti zakoni statistike.