Zakon radioaktivnog raspada

Zakon radioaktivnog raspada određuje kako se smanjuje broj neraspadnutih jezgri zadane radioaktivne tvari tokom vremena. Java applet simulira proces raspada 1000 atomskih jezgri tvari čije je vrijeme poluraspada 20 sekundi.

Neraspadnuta jezgra prikazana kružićima crvenom boje, a raspadnuta kružićima crne boje.

[Reset] -       početno stanje
[Start] -         pokrećemo  simulaciju
                      Applet simulira slučajni proces raspada svake od atomskih jezgri i prikazuje broj raspadnutih i neraspadnutih jezgri.
[Pauza] -       simulacija se privremeno zaustavlja i na grafikonu ispod crteža se upisuje točka koja prikazuje proteklo vrijeme i odnos broja 
                      neraspadnutih jezgri i ukupnog broja jezgri (N/N0). 
[Nastavak] - nastavak rada
[Dijagram]  - crta se na grafu ovisnost broja neraspadnutih jezgri koju predviđa teorija:

N   =   N0 ·   2-t/T

N .... broj neraspadnutih jezgri
N0 ... broj jezgri početku procesa
t .... vrijeme
T .... vrijeme poluraspada (poluživota)

Moguće je u svakom trenutku odrediti vjerojatnost da će se neka jezgra raspasti nakon isteka nekog vremena. Ta vjerojatnost iznosi 50% za vremenski interval koji se naziva vrijeme poluraspada , pa, prema tome, vjerojatnost 25% (pola od 50%) za vremenski interval 2T, a 12.5% (pola od 25%) za vremenski interval 3T, itd.

Nemoguće je, međutim, odrediti vremenski trenutak u kome će se neka jezgra raspasti. Na primjer, ako je vjerojatnost raspada neke jezgre tokom slijedeće sekunde 99%, svejedno je moguće (mada nije vjerojatno) da će ta jezgra ostati neraspadnuta i nakon isteka mnogo miliona godina.

Proces raspadanja jezgri je slučajan proces, i zakonitosti koje se odnose na njega imaju smisla samo ako se promatra veliki broj jezgri, na koji se mogu primijeniti zakoni statistike.

 

 
Fizika
Appleti za Fiziku

URL: http://www.walter-fendt.de/ph14cr/lawdecay_cr.htm
© Walter Fendt, 16. srpnja 1998.
© Prijevod i obrada: Ivan Karšaj
Zadnja izmjena: 8. veljače 2006.