Prvi Keplerov zakon

Kakav je oblik planetarnih putanja (orbita)? U dugom periodu od Ptolomeja do Kopernika astronomi su imali jednostavan, ali netačan odgovor: putanje planeta su kružnice, ili se mogu predstaviti u obliku superpozicija kružnih kretanja. Uverenje je bilo zasnovano na grubim opažanjima i filozofskim uverenjima da je kružno kretanje "savršeni" oblik kretanja koje je Bog kao takvo izabrao za kretanja planeta. Tek je Johan Kepler na osnovu preciznih dugogodišnjih posmatranja Tiho Brahe-a 1609. izneo stav da su orbite planeta elipse.

Elipsa je kriva koja se zadaje dvema tačkama u njenoj unutrašnjosti koje se nazivaju žiže: zbir rastojanja bilo koje tačke elipse od žiža je konstantan. Kružnica je specijalni slučaj elipse kod koje se žiže poklapaju. Elipsa ima veliku i malu poluosu (najmanje i najveće rastojanje neke tačke elipse od centra elipse): kružnica, kao specijalni slučaj elipse, ima jednake poluose (to su poluprečnici kružnice). Pored poluosa, elipsa se opisuje i ekcentricitetom, odnosom razlike poluosa i velike poluose: ekscentricitet kružnice kao specijalnog slučaja elipse iznosi 0.

Evo formulacije I Keplerovog zakona:

Prvi Keplerov zakon:
 
Orbite planeta su elipse u čijoj je jednoj žiži Sunce

Aplet simulira kretanje nebeskih tela po orbitama oko Sunca. Najpre se izabere planeta koja se posmatra; pored planeta se za posmatranje može izabrati i Halejeva kometa, ili proizvoljno telo kome se zadaju velika poluosa i ekscentricitet putanje. Poluose su izražene u astronomskim jedinicama (AJ, 1 AJ = 1,49597870 × 1011 m, AJ predstavlja srednje rastojanje Zemlje od Sunca), a zadati ekscentricitet mora biti manji od 1. Interesantno je obratiti pažnju na male vrednosti ekscentriciteta planetarnih orbita (te elipse jako liče na kružnice), što objašnjava vekovno uverenje da su planetarne orbite kružnice. Nakon izbora nebeskog tela koje se posmatra, to telo je u apletu predstavljeno tačkom plave boje koja se može povlačiti mišem. Sunce je u apletu predstavljeno crvenom tačkom. Aplet, prema izboru korisnika, može da iscrtava orbitu planete sa afelom i perihelom (najudaljenija i najbliža tačka Suncu), veliku i malu poluosu i potege (duži koje spajaju položaj planete sa žižama).

Nakon unošenja nekog brojnog podatka, potvrdite unos pritiskom na taster za potvrdu unosa ([Enter], [Return] ili odgovarajući taster).

This browser doesn't support HTML5 canvas!