Drugi Keplerov zakon

Kako se planete kreću po eliptičnim orbitama oko Sunca? Gde se nalaze u nekom trenutku i kolike su ima brzine? Na ovo pitanje odgovor je 1609. godine dao Johan Kepler svojim drugim zakonom koji glasi:

Drugi Keplerov zakon:
 
Duž koja spaja planetu sa Suncem u jednakim vremenskim intervalima prebriše jednake površine

Da je orbita planete kružnica, ta duž bi bila poluprečnik i uvek bi imala istu dužinu, pa bi se planete kretale konstantnim brzinama. Međutim, pošto su orbite elipse, dužina duži se menja, pa se planete kreću brže kad su bliže Suncu, a sporije kada je planeta dalje od njega.

Aplet simulira ovako opisano kretanje. Najpre se izabere planeta koja se posmatra; pored planeta se za posmatranje može izabrati i Halejeva kometa, ili proizvoljno telo kome se zadaju velika poluosa i ekscentricitet putanje. Poluose su izražene u astronomskim jedinicama (AJ, 1 AJ = 1,49597870 × 1011 m, AJ predstavlja srednje rastojanje Zemlje od Sunca), a zadati ekscentricitet mora biti manji od 1. (Za opis karakteristika elipse pogledati aplet koji prikazuje Prvi Keplerov zakon). Aplet tada prikazuje kretanje planete i crta dva sektora jednakih površina, jedan (obojen ružičasto) u blizini afela putanje (najveće rastojanje od Sunca) a drugi (obojen zeleno) u blizini perihela putanje (najmanje rastojanje od Sunca). Ispod sektora su prikazani časovnici koji mere vreme potrebno da planeta prođe deo putanje zahvaćen sektorima. Prema želji korisnika može se promeniti veličina sektora, a može se uključiti i prikaz vektora brzine. Tokom rada apleta, ispisuju se trenutna, maksimalna i minimalna brzina planete na orbiti. Ukoliko se izabere opcija [Usporeno] simulacija se usporava 10 puta, a simulacija se može privremeno zaustaviti pritiskom na dugme [Pauza/Nastavak].

Nakon unošenja nekog brojnog podatka, potvrdite unos pritiskom na taster za potvrdu unosa ([Enter], [Return] ili odgovarajući taster).

This browser doesn't support HTML5 canvas!